Ravnih kotara
Od gradnje naseobina (od kamena, pod padinama uzvišenja što štite od bure, ne troše resurs obradivih kraških polja, blizu su šumaraka i drva koji se upravo tu razvijaju, do blizine pašnjaka na uzvisinama) uz poštivanje prirode i njenih čudi, do tradicije ekstenzivnog (pašnjačkog) stočarstva, poglavito ovčarstva i kozarstva, do domaće peradi u slobodnom uzgoju po vrtovima i dvorištima i tradicionalne obrade polja oskudnim sredstvima i tehnologijom s osloncem na vlastito sjeme, gnojivo i zaštitu temeljenu na tradiciji i dostupnim materijalima, ovaj je kraj bio predodređen u suvremenosti prihvatiti ekološku odnosno organsku poljoprivredu.
Ovčarstvo kao temeljni oblik stočarstva ovdje prisutno već 8.000 godina malo se mijenjalo i zadržan je i danas ekstenzivni uzgoj ispašom na uzvišenjima i brdima na oskudnim aromatičnim mediteranskim biljem obogaćenim travnjacima, bez intoruciranih vrsta ostavši na domaćoj ovci pramenki koja jedina opstaje u tako skromnim uvjetima i domaćim šarim kozama koje će se prehrniti i penjanjem na skromna mediteranska stabla hrast, graba,.. a čiji papci podnose surovi krš.
Pršut i ostakli suhomesnati proizvodi i dalje se vezuju uz krupnu morsku sol i buru i godinu do više godina prirodnog dozrijevanja. Ovdašnji su vinari prigrlili ekološko vinogradarstvo i vinarstvo izrazitije nego igdje drugdje u svijetu te je preko 50% vinograda i vina na tržištu s hrvatskom i europskom eko markicom, a isto je i sa maslinama i uljem. I u ukupnom povrtlarstvu i voćarstvu maksimalna je koncentracija na takav način uzgoja, a većina proizvođača su "butik" proizvođači čije površine i količine to omogućuju. I ratne nesreće, pa i posljendjeg rata, koje su na dulji niz godina obustavile bilo kakvu proizvodnju razlogom su gotovo djevičanski netaknutih polja.